Održani Dani Augusta Šenoe

Od 14. studenoga do 13. prosinca u Zagrebu su održani Dani Augusta Šenoe, manifestacija koja na šarolik način prilazi liku jednog od najplodnijih hrvatskih pisaca. Dva datuma, obljetnice Šenoina rođenja i smrti, omeđuju raznovrsna događanja i na različite načine obilježavaju što je Šenoa bio i na koji se način darovao svome gradu, narodu i zemlji. Šenoini dani započeli su izložbom originalnih rukopisa u Kući Šenoa, a nastavili su se predavanjima August Šenoa i Česi, koje je održao predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac. Književni povjesničar Vinko Brešić govorio je o Šenoinim životnim ulogama, dok se poznavatelj glagoljice, matematičar Darko Žubrinić, dotaknuo veze Augusta Šenoe s glagoljicom.

U sklopu programa Dana Augusta Šenoe studenti Muzičke akademije u Zagrebu održali su koncert Milozvuk za Augusta Šenou, a sa starim kazalištem lutaka koje posjeduje Kuća Šenoa učenici Klasične gimnazije izveli su predstavu Kameni svatovi. Tijekom manifestacije sudionici su razgledali grad Zagreb, i to životnim putovima Augusta Šenoe, ulicama i kućama koje su obilježile Šenoin život.

O književnikovoj povezanosti s Maticom hrvatskom govorio je akademik Josip Bratulić na samu 136. obljetnicu piščeve smrti posljednjega dana ovogodišnje manifestacije Šenoinih dana. Voditeljica Kuće Šenoa Jasmina Reis čestitala je Matici hrvatskoj na njezinoj 175. obljetnici te je predsjedniku, akademiku Stjepanu Damjanoviću, uručila štap grofa Janka Draškovića, osnivača i prvoga predsjednika Matice ilirske. Jasmina Reis opisala je okolnosti u kojima je August Šenoa spasio štap od spaljivanja pri jednom od Matičinih preseljenja te kako se štap nakon Šenoine smrti čuvao u obitelji.

Akademik Bratulić istaknuo je da iskrivljenost Draškovićeva štapa ima u sebi vidljivu „brigu pastira za svoje stado“, koja se u Draškovićevu i Šenoinu životu iskazivala kao briga za hrvatski narod i jezik. Gotovo svi Šenoini romani u nastavcima su izlazili u Viencu, koji je imao široku publiku i kao novine vrlo se pažljivo čitao. Šenoina djela, ponajviše Matičina izdanja, pripadaju književnim tekstovima koji su konstitutivni element hrvatske nacionalne svijesti, a već na početku predavanja akademik Bratulić zapitao se koji to Hrvat nije pročitao barem jedno Šenoino djelo. Akademik Josip Bratulić i Stjepan Damjanović podsjetili su na Šenou kao vrijedna pisca, dopredsjednika Matice hrvatske i uspješna urednika Vienca. Spomenuli su snagu kojom je Šenoa, nakon cjelodnevna činovničkog rada u državnom uredu, u kasnovečernjim satima pristupao pisanju književnih djela zakidajući sebe za san. Isplatilo se, rekao bi Šenoa, da zna ne samo da su brojne ulice, manifestacije, ustanove i osnovne škole nazvane po njemu nego i da Hrvati već u djetinjstvu recitiraju njegove stihove, a njegove riječi pamte cijeloga života.